Finansije i Osiguranje - Crna Gora

Muzej novca na Cetinju

Muzej novca, koji je danas otvoren na Cetinju, ekonomska je priča o državi Crnoj Gori. Kroz istoriju novca može se pratiti burna istorija Crne Gore – od nezasvisne države, preko okupirane teritorije, dijela bivše Jugoslavije, do ponovo nezavisne države – ocijenio je guverner Radoje Žugić na ceremoniji otvaranja, kojoj su pored predstavnika Vlade, političkog i kulturnog života, diplomatskog kora, prisustvovali i guverneri država iz regiona.
 
Muzej su, svečanim presjecanjem vrpce, otvorili ministri kulture i medija Branislav Mićunović, finansija Milorad Katnić i guverner Radoje Žugić, prenosi Pobjeda na svom portalu.

Prve ideje o kovanju crnogorskog državnog novca, kao obilježja suverenosti države i samostalnosti njene politike imao je vladika Petar I Petrović Njegoš. Njegov naum ostvario je knjaz, potom kralj Nikola I, na današnji dan prije 106. godina, kada je donio ukaz o iskivanju prvog kovanog novca na teritoriji današnje Crne Gore.

- Prema arheološkim nalazima bakarni i srebrni novac je kovan u drevnim primorskim gradovima između drugog i trećeg vijeka nove ere. Brojna osvajanja teritorije današnje Crne Gore uticala su na postojanja novca. Imali smo rimski i vizantijski, novac Ilira, Grka, mletački, francuski srpski, austrougarski – podsjetio je guverner.

- Crna Gora je samo kratak vremenski period imala svoj novac da bi stvaranjem Jugoslasvije koristila novu zajedničku monetu, dinar, koji je ostao zajednička valuta, osim kratkog vremena okupacije tokom Drugog svstkog rata, sve do 1999. godine kada je Crna Gora uvođenjem njemačke marke, a potom eura, simbolično povratila monetarnu nezavisnost, kao važan korak koji je prethodio odnovi državne nezavisnosti – kazao je Žugić.

Guverner je podsjetio da su zemlje koje ne poznaju i ne pamte svoju istoriju osuđene da ponavljaju greške.

- Učiti na istorijskim greškama još je značajnije u ovim izazovnim vremenima, kada se drugi talas ili druga ekonomska kriza nadvija Evropskom unijom, regionom i Crnom Gorom. Zbog toga je neophodan naš odgovoran odnos prema ograničenoj količini novca kojom raspolažemo, kako budućim generacijama ne bismo ostavili teret naših dugova – poručio je Žugić i podsjetio na izreku da čovjek stvara novac, a ne novac čovjeka.

Ministar finansija Milorad Katnić podsjetio je da perper, prvi crnogorski novac, u trenutku kada je nastao, nije bio samo sredstvo plaćanja, već simbol crnogorske nezavisnosti.

- Crna Gora je svoju pripadnost Evropi prepoznala u mnogim politikama među kojima i u monetarnoj. Evropske integracije na kojima predano radimo samo su potvrda tog opredjeljenja – kazao je Katnić i podsjetio da je Crna Gora primjer države koja prije okončanja evropskog puta ispunjava oštre uslove korišćenja evropske valute.

Svjesno smo se odrekli, kazao je ministar, monetarne politike i već ispunjavamo Mastrihtske kriterijume.

- Na raspolaganju su nam manje privlačne fiskalne mjere. Nepopularnost tih mjera je posebno vidljiva u vremenu današnje globalne ekonomske krize. Ipak, uvjeren sam da su fiskalne mjere koje preduzimamo za naše ekonomsko bolje sjutra i kvalitetniji život naših građana – poručio je Katnić.

Ministar kulture i medija Branislav Mićunović kazao je da je nakon više od vijeka od emisije prve zvanične crnogorske valute – perpera, dio istorije Crne Gore svoje mjesto našao u Muzeju novca, u Njegoševoj ulici, na Cetinju.

- Ne postoji prostor, ni grad, koji bi više odgovarali ovakvoj namjeni do zgrade Prve crnogorske banke osnovane 1905. godine. Muzej novca, prva muzejska institucija koja je i prije zvaničnog otvaranja ostvarila sve uslove propisane zakonom i njeno osnivanje doprinosi ne samo ovoj oblasti, već i ukupnoj kulturnoj baštini Crne Gore. Osnivanjem muzeja u sastavu Centralne banke Crne Gore, obogaćujemo i kulturnu ponudu crnogorske Prijestonice – ocijenio je Mićunović.